уторак, 20. април 2010.

Sremski Karlovci

Sremski Karlovci su vekovima bili kulturni i duhovni centar Srba u Austro-Ugarskoj monarhiji. Iako se Karlovci pominju još u srednjovekovniom spisima, iz tog perioda nije ostalo ništa sačuvano jer su Turci spalili grad prilikom opsade Beograda 1521. godine. Pod Turcima su ostali sve do 1688. godine. 1699. godine na brdu iznad Karlovaca potpisan je mir između zaraćenih strana. Pregovori su trajali 72 dana, a povodom tog događaja kasnije je na tom mestu podignuta katolička kapela posvećena Mariji od Mira.



Po odlasku Turaka, grad naseljavaju Srbi. 1713. godine. Karlovac postaje sedište arhiepiskopa Srpske karlovačke mitropolije čime se stvaraju preduslovi za dinamičan razvoj. Kako svaki administrativni centar zahteva odgovarajuće građevine, Sremski Karlovci dobijaju nov izgled. Godine 1719. podignuta je Crkva Svetog Petra i Pavla, 1746. godine Crkva Vavedenja, a 16 godina kasnije jedno od najlepših dela srpskog baroka – Saborna crkva.

Druga polovina 18. veka je donela zavidan privredni razvoj. Glavni proizvod bilo je vino: karlovačko crno vino i bermet. Obližnja Fruška Gora je veoma zahvalna za gajenje kvalitetnih sorti vinove loze pa je Karlovačko vino bilo na dobrom glasu u Beču i Poljskoj. Sam kraj 18. veka donosi gradu fontanu Četiri lava na glavnom trgu.



Novi XIX vek doneo je nove poduhvate. Godine 1811. završena je zgrada magistrata, a sredinom veka zgrada u kojoj se danas nalazi Gradski muzej. Današnji izgled Karlovci dobijaju krajem 19. i početkom 20. veka. Tih godina završen Patrijaršijski dvor, gimnazija „Branko Radičević“ i niz drugih građevina.

Ovaj procvat istovremeno je bio i početak kraja. Sa preseljenjem Patrijaršije u Beograd 1920. godine, Karlovci gube značaj koji su prethodnih vekova imali.

Za smestaj u Sremskim Karlovcima postoje razne mogucnosti. Sobe u privatnom smestaju mogu se naci na strnici Sremski Karlovci Smestaj. Pored privatnog smestaja, postoji i hotel visoke kategorije.